Šparoga kao hrana i lijek

Divlje šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitaminima, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i pritom održavati vitku liniju.

Hrana i lijek

Divlja šparoga ima malu energetsku vrijednost odnosno 100 grama iznosi samo 35 kalorija jer je siromašna bjelančevinama, ugljikohidratima i mastima. Hranljiva vrijednost šparoge nalazi se u sadržaju mineralnih sastojaka i vitamina. Poznato je da šparoga u svom sastavu ima oko 93% vode, a osim vitaminima i mineralima u kome prednjače kalij i kalcij, bogate su još mnogim vrijednim tvarima. Od vitamina odličan su izvor tzv. "vitamina dobrog raspoloženja" odnosno vitamina B6, cinka te vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folične kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama jer je divlja šparoga bogata tim sastojkom.

Divlja šparoga se može jesti kuhana i pirjana, a pogodne su i za zamarzavanje kao i konzerviranje. Od njih možemo pripremati npr. juhu, salatu i varivo.Bez obzira za što se odlučili uživati ćete u njihovom okusu. Vjerujem da znate kako se priprema šparoga, ali možemo još jednom navesti. Šparogu se pokida na komadiće i to isključivo rukom do tvrđeg donjeg dijela, dok se gornji dio prokuha samo na par minuta. Donji dio koji je tvrđi stavi se u hladnu vodu te se prokuhava do vrenja i tada se nastavi kuhati još 20 min. Od tako pripremljenih dijelova divlje šparoge, vodu možemo koristiti kao temeljac ili je jednostavno popiti, ali morate paziti ona je vrlo gorkog okusa. Od prokuhanih donjih dijelova šparoge napravi se fina juha.

Divlja šparoga nije priznata kao ljekovita biljka međutim kroz povijest ju je proslavila njena lijekovitost tako su u Kini smatrali da liječi suhi kašalj, čireve i otekline, u Francuskoj smatraju da je odlično diuretičko sredstvo, a stari Rimljani koji su bili poznati po svojim orgijama, divlju šparogu su hvalili kao moćni afrodizijak te su je posebno dopremali iz naših krajeva i iz Primorskog u Sloveniji. Iako lijekovitost šparoge nije službeno priznata, ona je neupitna. Stoga vas pozivam da krenete u branje šparoga ili ako tome niste vični kupite ih na tržnici.

O ljekovitosti šparoge pisati ću još na blogu, a znam da nestrpljivo čekate i koji recept od mene pa krenimo.

Njeno veličanstvo divlja šparoga

Sigurno se pitate zašto sam stavila takav naslov jer u prirodi ima puno ljekovitih biljaka koje zaslužuju takav naziv,stavila sam ga zato da vam ukažem na njenu ljepotu, izdržljivost, hranjivost a najviše ljekovitost.

Kada zima počinje jenjavati, a noćne temperature dignu se min. iznad 4 stupnja Celzijevih mladi, mekani i sočni izdanci sramežljivo počinju nicati ispod šparožine. Divlja šparoga je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Asparagaceae. Šparoga je proljetno povrće koje pripada botaničkoj porodici Ljiljana. U svijetu je poznato više od stotinjak različitih vrsta doke kod nas poznajemo oštrolisnu šparogu kao najrasprostraniju vrstu. Preostale vrste (tankolisna, morska  i ljekovita šparoga) su strogo zaštićene vrste divlje šparoge i kao takve zabranjene su za branje. Potpuno mlade izdanke ovih vrsta gotovo je nemoguće razlikovati i jedini pravi pokazatelj je zeljasta stabiljka koja kod zaštićenih vrsta vrsta svake godine zimi odumire, a oštrolisna šparoga ima drvenastu stabljiku koja prezimljava kao bodljikavi grmić.

 Vidite li razliku?

Divlja šparoga naših krajeva

Divlja šparoga iz Izraela

O divljoj šparogi

Drugi nazivi: šparoga, ljekovita šparoga, vilina, metla, betrica, biljuš, beluš…

Divlja šparoga je trajnica s jako razvijenim i razgranatim podzemnim drvenastim dijelovima odnosno rizomima. Naraste otprilike do 1 m u visinu. Stabljike su tanke i razgranate dok su pri dnu drvenaste i deblje. Listići su sitni i ljuskasti. U donjim dijelovima listića razvijaju se sitni, bijeli ili zelenožuti cvjetići  obješeni su na dugim dršcima pojedinačno ili po dva zajedno, a razvijaju se u aprilu i maju. Plod je crvena boba veličine graška.

Šparoga potječe s Istoka, njeno sjeme nošeno vjetrom stiglo je u Evropu i to još prije naše ere. Postoje podaci da se kultivirala još kao povrće u starom Rimu na što nas podsjećaju i freske u Pompejima. Prema poznatim podacima o životu starih Egipćana i Grka navodi se divlja šparoga kao hrana i lijek. Danas je kultura šparoge veoma raširena.

Dobrodošli na "Divlja šparoga blog"

Dragi prijatelji, ljubitelji i berači divljih šparoga drago mi je da ste posjetili moju stranicu namijenjenu vama.

Dugogodišnji sam zaljubljenik i berač divljih šparoga i u tom dvadest i više godišnjem branju revno sam bilježila sve što se odnosilo na šparogu,tako da ću vas upoznati s porijeklom šparoge, vremenskim utjecajem na njen rast, rasprostranjenost po našoj obali kao i u jednom dijelu svijeta.

Pokušati ću vam predstaviti šparogu kao nježnu biljčicu moćne mame šparožine s njenim ljekovitim svojstvima, kao i receptima koje sam sama isprobala ili sam ih prikupila od dragih prijatelja i poznanika kao i njeno konzerviranje. Upoznati ću vas i s ljekovitim biljem koji je dobar pratilac šparoge ali i s onima koji nikako ne pašu uz nju.

Kako se kod nas sve više razvija svijest o očuvanju prirode postoje neka ograničenja u branju šparoge, tako da je  neke vrste zabranjeno brati.

Nadam se da ćete naći odgovore koji vas zanimaju a bilo bi mi drago da priložite svoj komentar.