Spremanje divljih šparoga za zimu

    Vjerujem da je većina vas šparogoljubaca već spremila divlju šparogu za zimnicu ali vi koji niste niste zakasnili jer ove godine a to se događa svakih par godona šparoga ima u izobilju.Kišno,vlažno vrijeme s intervalima blage topline pogoduju rastu šparoge pogotovo u primorskoj šumi i šikari,zato krenite i uberite ih ili ih jednostavno kupite.
     Prilikom spremanja šparoga za zimnicu morate paziti da one budu zdrave,lijepog izgleda i naravno svježe i to najbolje ubrane istog dana.
      Uvjerila sam se da svoju svježinu, bogatstvo svojih okusa i vitamina sačuvaju kada se ih očišćene,oprane i osušene spremi sirove u zamrzivač.Ponekad ih samo malo popržim na maslinovom ulju i ohlađene spremim u zamrzivač.
       Želite li ih u svakom trenutku dodati salati ili napraviti fini umak s tjesteninom jednostavno ih prokuhajte u vodi s dodatkom soli i vinskog octa,ocjedite i dobro osušite te posložite u staklenke koje napunite maslinovim uljem.Tako sačuvane šparoge trajati će i do godine dana.

Šparoga dugačka 3 m pronađena ovih dana

Začinske trave i ljekovite biljke

      Korištenje začinskih trava i ljekovitih bljaka u kuhinji pravo je kulinarsko umijeće jer izbor začina za pojedino jelo ovisi o načinu pripreme,o vrsti jela o prilozima uz to jelo te se ponekad može dogoditi da umjesto da se začinom obogati jelo ono upropasti.Ipak savjetujem vam da jednostavno isprobavate i igrate se okusima i mirisima.Otkriti ćete beskrajne kombinacije novih okusa i mirisa koje dosada niste mogli ni zamisliti i sigirno oduševiti svoje goste i ukućane.

Godinama sam isprobava pojedine recepte s divljim šparogama  dodavajući im razne začine i ljekovite biljke.Ponekad je začin preuzeo upotpunosti gorki,trpki i osvježavajući okus divlje šparoge ali najčešće sam ipak pogodila određeni začin.Moja divlja šparoga bila je u prvom planu a začin ili ljekovita biljčica vjerni pratilac.Uz divlju šparogu koristite:

-  peršin,kapare,krasuljicu,gorušicu,muškatni oraščić,meni posebno dragu majčinu dušicu i prilikom korištenja svježe rajčice u receptu - bosiljak.

Recepti s divljim šparogama

Fritaja od divljih šparoga
je najpoznatije, ali ujedno mnogima najbolje jelo s divljim šparogama, a i sama priprema je veoma jednostavna:
Potrebno vam je za 4 osobe oko pola kilograma šparoga, 8jaja, ulja, soli i papra po želji. Šparoge razlomite, operite, stavite ih na ulje i laganu vatru te ih lagano prokuhajte na dvije žlice vode, zatim dodajte razmućena jaja, pričekati da se jelo skruti i toplo poslužiti.

Divlje šparoge s ječmom
Za divlje šparoge s ječmom vam je potrebno:
5 žlica mas.ulja
1 češanj češnjaka
1 luk
500 Gr. očišćenih šparoga
Ječma po izboru i guštu (1 veća šalica )
bosiljak
Peršin
Sol i papar po izboru
Temeljac od prokuhanih tvrdih dijelova šparoga

Priprema: luk i češnjak dinstajte, dodajte šparoge i pirjajte dok ne omekšaju. Nakon toga dodajte ječam koji ste prije prokuhali, dodajte bosiljak i zalijte temeljcem. Dvadesetak minuta kuhajte na laganoj vatri. Kada je skuhano pospite peršinom i ostavite 5min da počiva pokriveno poklopcem. Prije posluživanja pospite blagim sirom ne nikako parmezanom.

Ječam s divljim šparogama

Namaz s divljom šparogom

Za namaz s divljom šparogom vam je potrebno:

• 1/2 kg svježeg sira
• 1/2 kg divljih šparoga prokuhanih i izmiksanih
• 1 kiselo vrhnje po želji
• Soli po želji
• Žlica sezama za posipati po vrhu

Pomiješati sve sastojke,posipati sezam na kraju i pustiti da odleži par sati u frižideru... jednostavno zar ne...

U ovom receptu pustite mašti na volju pa umjesto sezama npr.upotrijebite sjemenke lana ali pazite u jelima s divljom šparogom njen karakteristični okus mora biti dominantan.

Koje ljekovito bilje i začini upotpunjuju   jela od divlje šparoge a koje nikako ne upotrijebiti  čitajte sledeći put...

Lijekovitost divlje šparoge

U prijašnjim postovima napomenula sama da ljekovitost divlje šparoge nije službeno priznata ali je nesumnjiva. Divlja šparoga pomaže pri sprečavanju bolesti srca i krvnih žila, smanjuje kolesterol i visoki krvni tlak, jača krvne žile, pomaže kod kroničnog umora, jača kosti, štiti od alergije, štiti od astme, prevencija protiv moždanog udara, liječenje probavnih tegoba, smanjuje rizik od raka crijeva, smanjuje rizik od dijabetesa te možda najvažnije veoma je moćan diuretik jer pomaže u oslobađanju organizma od mokraćne kiseline, rastvara bubrežne kamence i pomaže kod gihta.

Popis ljekovitosti divlje šparoge je impresivan ali moram dodati da voda u kojoj su se kuhale šparoge pita tijekom dana nekoliko puta po 1 dcl čisti pluća pogotovo kod osoba koje puše, također postoje naznake da sprječava nastanak tumorskih stanica u pojedinim vrstama raka. Naravno s ničim u životu ne treba pretjerivati pa tako ni s divljom šparogom te je preporučljivo ne konzumirati je dva sata prije spavanja a koristite li je češće nemojte se iznenaditi kada vaša mokraća poprimi karakterističan neugodan miris. To vas ne treba zabrinjavati jer upravo to je dokaz da šparoga potiče izlučivanje otvrovnih tvari iz organizma.

Tko ne smije konzumirati šparogu ili ograničiti njeno konzumiranje, osobe koje pate od akutne upale zglobova i mokraćnih puteva.

Napomena: nikako nemojte rezati šparogu nožem već ju kidajte rukama.

Rolada od divljih šparoga

Za roladu od divljih šparoga, potrebno je:

• 5 jaja
• 2 žlice gustina
• 2 žlice glatkog brašna
• Prašak za pecivo
• Sol po želji
• 1/2 kg kuhanih izmiksanih šparoga

Šparoge, sol brašno s praškom za pecivo te na kraju bjelanjke.
Peći vrlo kratko na 200 stupnjeva Celzijevih, zarolati te ohladiti.

Za nadjev nam je potrebno:

• 1/2 kg svježeg sira
• 2 dcl kiselog vrhnja
• Po želji: šunke, paprike, rajčice, krastavaca

Roladu namazati svježim sirom, staviti šunku pa još malo sira te povrće po želji, tako pripremljenu roladu držati 24 sata u hladnjaku.

Korijen šparoge

Upoznala sam vas s nadzemnim dijelom divlje šparoge i s njenim izgledom, a sada vam želim nešto više reći o korijenu divlje šparoge koji se još zove risom.

Risom se nalazi nekoliko centimetar ispod površine stabljike i vodoravno širi svoje ogranke koji su puni vode i sitnih dlačica iz kojih izraste nova biljčica - šparoga. Vjerujem da ste opazili u branju šparoga, šparoge koje nemaju odmah kraj sebe matičnu biljku. Navedeno omogućuju sitne nakupine i dlačice na njenom korijenu da kada naiđu na plodnu zemlju izraste nova šparoga, a kasnije vegetacijom i nova šparožina. Zbog ovogodišnje klime s puno padalina i s gotovo idealnom temperaturom, ta pojava je česta i zato se nemojte čuditi ako ugledate šparogu u busenu trave ili kraj kakve stijene.

Risom divlje šparoge

Šparoga kao hrana i lijek

Divlje šparoge su jedna od nutritivno najuravnoteženijih vrsta povrća. One su niskokalorične, bogate vitaminima, mineralima i vlaknima što ih čini idealnom namirnicom za sve koji žele zdravo jesti i pritom održavati vitku liniju.

Hrana i lijek

Divlja šparoga ima malu energetsku vrijednost odnosno 100 grama iznosi samo 35 kalorija jer je siromašna bjelančevinama, ugljikohidratima i mastima. Hranljiva vrijednost šparoge nalazi se u sadržaju mineralnih sastojaka i vitamina. Poznato je da šparoga u svom sastavu ima oko 93% vode, a osim vitaminima i mineralima u kome prednjače kalij i kalcij, bogate su još mnogim vrijednim tvarima. Od vitamina odličan su izvor tzv. "vitamina dobrog raspoloženja" odnosno vitamina B6, cinka te vrlo dobar izvor vlakana, proteina, vitamina A, C i E, tiamina, riboflavina, rutina, nijacina, folične kiseline, željeza, fosfora, kalija, bakra, mangana i selena. Aminokiselina asparagin dobila je ime po šparogama jer je divlja šparoga bogata tim sastojkom.

Divlja šparoga se može jesti kuhana i pirjana, a pogodne su i za zamarzavanje kao i konzerviranje. Od njih možemo pripremati npr. juhu, salatu i varivo.Bez obzira za što se odlučili uživati ćete u njihovom okusu. Vjerujem da znate kako se priprema šparoga, ali možemo još jednom navesti. Šparogu se pokida na komadiće i to isključivo rukom do tvrđeg donjeg dijela, dok se gornji dio prokuha samo na par minuta. Donji dio koji je tvrđi stavi se u hladnu vodu te se prokuhava do vrenja i tada se nastavi kuhati još 20 min. Od tako pripremljenih dijelova divlje šparoge, vodu možemo koristiti kao temeljac ili je jednostavno popiti, ali morate paziti ona je vrlo gorkog okusa. Od prokuhanih donjih dijelova šparoge napravi se fina juha.

Divlja šparoga nije priznata kao ljekovita biljka međutim kroz povijest ju je proslavila njena lijekovitost tako su u Kini smatrali da liječi suhi kašalj, čireve i otekline, u Francuskoj smatraju da je odlično diuretičko sredstvo, a stari Rimljani koji su bili poznati po svojim orgijama, divlju šparogu su hvalili kao moćni afrodizijak te su je posebno dopremali iz naših krajeva i iz Primorskog u Sloveniji. Iako lijekovitost šparoge nije službeno priznata, ona je neupitna. Stoga vas pozivam da krenete u branje šparoga ili ako tome niste vični kupite ih na tržnici.

O ljekovitosti šparoge pisati ću još na blogu, a znam da nestrpljivo čekate i koji recept od mene pa krenimo.

Njeno veličanstvo divlja šparoga

Sigurno se pitate zašto sam stavila takav naslov jer u prirodi ima puno ljekovitih biljaka koje zaslužuju takav naziv,stavila sam ga zato da vam ukažem na njenu ljepotu, izdržljivost, hranjivost a najviše ljekovitost.

Kada zima počinje jenjavati, a noćne temperature dignu se min. iznad 4 stupnja Celzijevih mladi, mekani i sočni izdanci sramežljivo počinju nicati ispod šparožine. Divlja šparoga je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Asparagaceae. Šparoga je proljetno povrće koje pripada botaničkoj porodici Ljiljana. U svijetu je poznato više od stotinjak različitih vrsta doke kod nas poznajemo oštrolisnu šparogu kao najrasprostraniju vrstu. Preostale vrste (tankolisna, morska  i ljekovita šparoga) su strogo zaštićene vrste divlje šparoge i kao takve zabranjene su za branje. Potpuno mlade izdanke ovih vrsta gotovo je nemoguće razlikovati i jedini pravi pokazatelj je zeljasta stabiljka koja kod zaštićenih vrsta vrsta svake godine zimi odumire, a oštrolisna šparoga ima drvenastu stabljiku koja prezimljava kao bodljikavi grmić.

 Vidite li razliku?

Divlja šparoga naših krajeva

Divlja šparoga iz Izraela

O divljoj šparogi

Drugi nazivi: šparoga, ljekovita šparoga, vilina, metla, betrica, biljuš, beluš…

Divlja šparoga je trajnica s jako razvijenim i razgranatim podzemnim drvenastim dijelovima odnosno rizomima. Naraste otprilike do 1 m u visinu. Stabljike su tanke i razgranate dok su pri dnu drvenaste i deblje. Listići su sitni i ljuskasti. U donjim dijelovima listića razvijaju se sitni, bijeli ili zelenožuti cvjetići  obješeni su na dugim dršcima pojedinačno ili po dva zajedno, a razvijaju se u aprilu i maju. Plod je crvena boba veličine graška.

Šparoga potječe s Istoka, njeno sjeme nošeno vjetrom stiglo je u Evropu i to još prije naše ere. Postoje podaci da se kultivirala još kao povrće u starom Rimu na što nas podsjećaju i freske u Pompejima. Prema poznatim podacima o životu starih Egipćana i Grka navodi se divlja šparoga kao hrana i lijek. Danas je kultura šparoge veoma raširena.

Dobrodošli na "Divlja šparoga blog"

Dragi prijatelji, ljubitelji i berači divljih šparoga drago mi je da ste posjetili moju stranicu namijenjenu vama.

Dugogodišnji sam zaljubljenik i berač divljih šparoga i u tom dvadest i više godišnjem branju revno sam bilježila sve što se odnosilo na šparogu,tako da ću vas upoznati s porijeklom šparoge, vremenskim utjecajem na njen rast, rasprostranjenost po našoj obali kao i u jednom dijelu svijeta.

Pokušati ću vam predstaviti šparogu kao nježnu biljčicu moćne mame šparožine s njenim ljekovitim svojstvima, kao i receptima koje sam sama isprobala ili sam ih prikupila od dragih prijatelja i poznanika kao i njeno konzerviranje. Upoznati ću vas i s ljekovitim biljem koji je dobar pratilac šparoge ali i s onima koji nikako ne pašu uz nju.

Kako se kod nas sve više razvija svijest o očuvanju prirode postoje neka ograničenja u branju šparoge, tako da je  neke vrste zabranjeno brati.

Nadam se da ćete naći odgovore koji vas zanimaju a bilo bi mi drago da priložite svoj komentar.